22 godine od sukoba na Kosovu i osnivanja Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih

U mrtvačnici, u Prištini, u kojoj se nalazi 350 tela ili delova tela za koje se do sada nije znalo kome pripadaju, sedamdeset, kako su pokazala forenzička veštačenja, potiče sa lokacija na kojima se, s pravom, očekuje da su pokopani Srbi. Ovo je otkrio Veljko Odalović, predsednik Komisije za nestala lica, na skupu „Porodice ne odustaju u traganju za istinom i pravdom“.
70 SRBA ČEKA U MRTVAČNICI U PRIŠTINI: 22 godine od sukoba na Kosovu i osnivanja Udruženja porodica kidnapovanih i nestalihPress centar UNS
Skup je organizovan povodom dvadesetdvogodišnjice od osnivanja Udruženja porodica kidnapovanih i nestalih. Odalović je dodao da ulazimo u drugu godinu od kako nema sastanaka sa Prištinom na temu rešavanja sudbine nestalih, nema otkrivanja novih masovnih grobnica, niti ekshumacija, pa čak ni na devet lokacija koje su dogovorene na pregovorima u Briselu.

– Došlo je do vremena za suočavanje sa zločinima nad Srbima, što ni Prištini, ni međunarodnoj zajednici ne odgovara, jer je pod međunarodnim mandatom najviše zločinjena počinjeno, nikoga nisu oslobodili, niti su bilo koji slučaj rešili. Svaki razgovor sa njima posle sukoba završavao se nailaskom na zid. Ako su i imali informacije, odneli su ih i ništa nam nisu dali. Slično kao Priština, ponaša se i Zagreb, pa već tri godine nije bilo sastanka Mešovite grupe za pitanja nestalih – kaže Odalović.
Nadu, ipak, daje činjenica da je, prvi put od sukoba na Kosovu i Metohiji, Međunarodni komitet Crvenog krsta dobio mogućnost uvida u arhivu UNMIK-a. Pretrage ovih arhiva otpočeće u maju, otkrila je Ivana Kostić, predstavnik MKCK.

Od jula prošle godine, prema njenim rečima, MKCK-u je dostavljena i dokumentacija koju poseduju 43 zemlje i organizacije, među kojima su SAD, Nemačka, Francuska, EU, Štab NATO, UNHCR…

– U regionu se traga za sudbinom još 9.920 lica, od čega je 1.620 u vezi sa sukobom na Kosovu – rekla je Kostić, i dodala da rešavanje ovog pitanja mora da se ubrza i tretira kao humano, a ne političko pitanje, kao i da su nedopuštena bilo kakva uslovljavanja reciprocitetom.

Ljubomir Miladinović, generalni sekretar Crvenog krsta Srbije, naglasio je da „ne smemo dozvoliti da novi sukobi prekriju ono što pokušavamo da otrgnemo od zaborava“ i da je veoma važno doneti što pre Zakon o nestalim licima, dok je Igor Popović iz Kancelarije za KiM podsetio da je pitanje nestalih tema pregovora između Beograda i Prištine.

Na skupu je emitovan i potresan dokumentarni film „Čekajući Davora“, u kom Davorova majka Gordana Ristić opisuje kako joj je sin otet, 22. juna 1999, kako joj je jedan Albanac uzeo 8.000 evra da bi joj ga vratili, ali to se nije desilo nikada.

Opisuje i kako je za njim tragala po napuštenim školama i zatvorima na Kosovu, kako se obraćala međunarodnim predstavnicima, kako su zapisnci sa njenim izjavama nestali, i kako su joj neki Albanci rekli da je on jedan od onih koji su odvedeni u Albaniju, gde su im izvađeni organi, a oni, navodno, bačeni u more. Gordana i danas traga za Davorovim kostima.

Izvor: www.novosti.rs